• «
• 1 of 2
• »

Namaz za dva bajrama propisan je prve godine po Hidžri. On je sunnetul-muekkede. Hanefijski stav jeste da je to vadžib! Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, revnosno ga je obavljao i naredio muškarcima i ženama da ga obavljaju. Mi smo o bajramima saželi sljedeće: Mustehab je kupanje, mirisanje i oblačenje najljepše odjeće.

Džafer ibn Muhammed prenosi od svog oca, a on od svoga oca da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, svakog bajrama oblačio jemenski ogrtač. (1)

El-Hasan, Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, unuk, prenosi: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio nam je da na dva bajrama oblačimo najbolju odjeću koju imamo, da se mirišemo najljepšim mirisom koji imamo i da kao kurban prinosimo najugojeniju životinju koju imamo. (2)

Ibn el-Kajjim rekao je: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na bajramima oblačio je najljepšu odjeću, a imao je ogrtač koji je oblačio za dva bajrama i petkom."

Jelo prije odlaska na Ramazanski bajram, ali ne i na Kurbanski

Sunnet je pojesti neparan broj hurmi prije polaska na klanjanje bajram-namaza na Ramazanski bajram, dok za Kurbanski bajram to treba odloziti nakon povratka s namaza i tada pojesti nešto od kurbana, ako je osoba zaklala kkurban.

Enes kaze: "Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ne bi pošao na Ramazanski bajram dok ne bi pojeo neparan (3) broj hurmi." (4)

Ebu Burejda prenosi: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ne bi pošao na Ramazanski bajram dok ne bi jeo, niti bi jeo na Kurbanski bajram dok se ne bi vratio." (5)

U Muvettau se od Seida ibn Musejjeba prenosi: "Ljudima je naređivano da jedu prije odlaska na Ramazanski bajram."

Ibn Kudame rekao je: "Ne znamo da postoji razilaženje u pitanju žurbe s jelom na Ramazanski bajram."

Izlazak na musalu

Bajram-namaz može se obaviti u džamiji, ali njegovo obavljanje van grada na musali vrednije je (6) ako ne postoji opravdan razlog kao što je kiša i slično. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao je bajrame na musali (7) i klanjao je bajram u džamiji samo jednom zbog toga što je padala kiša.

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da ih je jednog Bajrama zadesila kiša pa je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, s njima klanjao bajram namaz u džamiji. (8)

Izlazak žene i djece na Bajram

Izlazak na musalu za bajrame propisan je djeci i ženama bez obzira na to jesu li djevojke, udate, mlade, starice ili one koje su u hajzu. Ummu Atijja, radijallahu anha, je rekla: "Naredio nam je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, da izvedemo na Ramazanski i Kurbanski bajram: punoljetne robinje, žene s menstruacijom i djevojke. Žene s menstruacijom ne bi klanjale ali bi učestvovale u dobru i dovi muslimana."(9) Ibn Abbas prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, izvodio svoje žene i kćerke na bajrame. (10) Ibn Abbas kaže: "Izašao sam s Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, (11) na Ramazanski ili Kurbanski bajram. Zatim je klanjao, pa onda održao hutbu. Nakon toga otišao je ženama, održao im predavanje, podsjetio ih i naredio im da dijele sadaku." Predanje prenosi El-Buhari.

Vraćanje drugim putem

Stav većine uleme jeste da je mustehab uputiti se jednim putem na bajram-namaz, a drugim se vratiti, bez obzira na to odnosilo se to na imama il na druge.

Džabir, radijallahu anhu, rekao je: „Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, na dan Bajrama mijenjao bi put." (12)

Prenosi se od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je rekao: „Kada bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, izisao na Bajram, vratio bi se putem kojim nije otiŽao." (13) Medutim, dozvoljeno je da se čovjek vrati putem kojim je i došao. Ebu Davud, El-Hakim i El-Buhari u Tarihu bilježe od Bekra ibn Mubessira da je rekao: „Isao sam s ashabima Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, na musalu na dan Ramazanskog i Kurbanskog bajrama. Išli smo dolinom Bathana (14) dok nismo došli do musale. Tu smo klanjali s Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, i vratili se dolinom Bathan našim kućama." (15)

Vrijeme bajram namaza

Vrijeme klanjanja bajram-namaza jeste nakon izlaska sunca koliko tri metra, pa do podne. Prenosi se od Džunduba da je rekao: „Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao nam je Ramazanski bajram, a sunce je izišlo koliko dva koplja (16), a Kurban-bajram kada je sunce izašlo kolio jedno koplje." Kaze Eš-Ševkani da je ovaj hadis najbolji među hadisima koji govore o određivanju vremena bajram-namaza. U hadisu se preporučuje požurivanje s Kurban-bajramom, a odgadanje Ramazanskog bajrama. Ibn Kudama kaže: „Sunnet je da se požuri s Kurban-bajramom, kako bi se blagovremeno zaklao kurban, a da se odgodi Ramazanski bajram, kako bi se ostavilo prostora za davanje sadekatul-fitra, a u tome ne znam da postoje razilazenje među ulemom."

Ezan i ikamet za kurban-bajram

Ibn el-Kajjim kaže: „Kada bi Vjerovjesni, sallallahu alejhi ve sellem, izišao na musalu, klanjao bi bez ezana i ikameta, a nije bilo ni poziva za uspostavom džemata. Suinnet je da se ne radi ništa od toga."

Prenosi se od Ibn Abbasa i Džabira da su rekli: „Mujezin nije učio ezan za Ramazanski bajram, niti za Kurban-bajram." (17) Muslim od Ataa prenosi: „Džabir me je obavijestio da nema ezana za namaz na Ramazanski bajram kada izađe imam, niti nkaon njegovog izlaska nema ikameta, nema poziva na zajednički namaz, niti ičega drugog. Nema poziva toga dana niti ima ikameta." Sa'd ibn Ebu Vekkas prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao bajram-namaz bez ezana i ikameta, da je održao dvije hutbe stojeći, a odvajao ih je kratkim sjedenjem. (18)

Tekbir za bajram-namaz

Bajram-namaz ima dva rekata i sunnet je da se na prvom rekatu tekbiri izgovaraju sedam puta nakon početnog tekbira, a na drugom pet puta, izuzimajući iz toga tekbir ustajanja na rekat. Prilikom svakog tekbira ruke će se podizati. (19) Prenosi se od Amra ibn Šuajba, od njegova oca, od njegova djeda, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, izgovarao dvanaest puta tekbir, sedam na prvom rekatu, a pet na drugom i ne bi klanjao prije toga, niti poslije. Bilježe ga Ahmed i Ibn Madždže. Ahmed kaže, a i ja smatram ovo i u rivajetu Ebu Davuda i Ed-Darekutnija, da je rekao: „Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‚Na Ramazanskom bajramu sedam je tekbira na prvom i pet na drugom, a učenje je nakon oba.'"

Ovo je najjači stav i njega je zauzela većina učenjaka iz generacije ashaba, tabiina i imama. Ibn Abdul-Berr kaže: „Prenosi se od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, s dobrim senedom da je on donosio na bajramima sedam tekbira na prvom rekatu i pet na drugom rekatu, a u hadisu Abdullaha ibn Amra, Ibn Omera, Džabira, Aiše, Ebu Vakida i Amra ibn Aufa el-Muzenija. Od njega se ne prenosi ništa, ni jako ni slabo, što bi se suprostavilo ovome. Ovo je prvo po čemu se postupa."(20) Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zasutio bi malo između svakog tekbira i od njega nije zapamćen neki određen zikr između dva tekbira. Međutim, Et-Taberani i El-Bejheki prenose s jakim senedom da je Ibn Mesud zahvaljivao Allahu, veličao Ga i donosio salavat na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, (21) To se prenosi i od Huzejfe i ebu Musaa.

Izgovaranje tekbira jeste sunnet, i njihovo izostavljanje, bilo ono namjerno ili iz zaborava, ne kvari namaz. Ibn Kudama kaže: „Ja ne znam za razilaženje učenjaka."Eš-Ševkani smatra najjačim mišljenje da ako budu tekbiri izostavljeni iz zaborava, nije potrebno činiti sehvi-sedždu.

Namaz prije i poslije bajram-namaza

Nije potvrđeno da bajram-namaz ima sunnete ni prije ni poslije. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovi ashabi, kada bi stigli na musalu, ne bi klanjali ništa prije ili poslije bajram-namaza. Kaze Ibn Abbas: „Izišao je Vjerovjesnik, na dan bajrama, pa je klanjao dva rekata, a nije klanjao prije, niti posilje njih." (22) prenosi se da je Ibn Omer izasao na Bajram i nije klanjao ništa prije niti poslije namaza, spominjući da je tako postupao Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem. El-Buhari spominje da je Ibn Abbas smatrao pokuđenim namaz prije bajram-namaza. Kada su upitanju opće nafile, hafiz Ibn Hadžer kaže u Fethu da ne postoji potvrđena zabrana posebnim dokazom, osim ako se ona klanja u vremenu u kojem je svakodnevno pokuđeno klanjati.

Kome je ispravan bajram-namaz

Bajram-namaz ispravan je muškarcima, ženama, djeci i putnicima, bili oni kod kuće ili na putu, u džematu ili pojedinačno, u kući, mesdžidu ili na musali. Onaj ko ne klanja bajram-namaz u džematu, klanajt će dva rekata. Kaže El-Buhari: „Kada neko propusti bajram-namaz, klanjat će dva rekata, a također i žene i oni koji su u kućama i selima, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ovo je naš blagdan, nas pripadnika islama."

Enes ibn Malik naredio je svome stićeniku Ibn Ebu Utbi da sakupi svoju porodicu i klanjao im je namaz kao u velikim gradovima s tekbirima. Ikrima kaže: „Stanovnici Sevada okupljali su se na Bajram i klanjali dva rekata kao što je činio imam."

Ata kaže: „Kome prođe bajram klanajt će dva rekata."

Bajramska hutba

Hutba nakon bajram-namaza i njeno slušanje jeste sunnet. Ebu Seid kaže: „Allahov je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na dan Kurbanskog i Ramazanskog bajrama izlazio na musalu. Prvo što bi uradio bio bi namaz, a zatim bi se okrenuo prema ljudima, a oni bi sjedili u safovima. On im je držao vaz, savjetovao ih i naređivao im. Ako bi želio poslati grupu vojnika ka nekoj strani ili narediti nešto, učinio bi to, a zatim se okrenuo."

Ebu Seid kaže: „Ljudi su ovo radili sve dok nisu izašli s Mervanom, koji je bio namjesnik Medine, na Kurbanski ili Ramazanski bajram. Kada smo došli na musalu, tu je bio minber koji je sagradio Kesir ibn Es-Salt. Mervan je želio ispeti se na minber prije nego što će klanjati i ja sam ga povukao za odjeću. On me je povukao, popeo se i održao hutbu prije namaza. Rekao sam mu: ‚Tako mi Allaha, promijenili ste.' On reče: ‚Ebu Seide, nestalo je ono što ti znaš.' Rekoh mu:'Ono što znam bolje je od onoga što ne znam.' On reče: ‚Ljudi neće da nam sjede nakon namaza pa smo hutbu pomjerili prije.'" (Muttefekun alejh)

Abdullah ibn es-Saib kaže: „Prisustvovao sam namazu s Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, na Bajramu, pa kada je završio, reče: ‚Mi ćemo držati hutbu, pa ko hoće sjediti neka sjedi a ko hoće ići neka ide.'" (En-Nesai, Ebu Davud i Ibn Madždže)

Slaba su sva prednja koja prenose da bajram ima dvije hutbe između kojih imam sjedi. En-Nevevi kaže: „O ponavljanju hutbe nije ništa pouzdano preneseno."

(1)Ovo predanje bilježe Es-Safi i El-Begavi

(2)Hadis bilježi El Hakim. U senedu ovog hadisa jeste i Ishak ibn Bezredž, koga El Ezdi smatra slabim, a Ibn Hibban smatra povjerljivim.

(3) Tri, pet ili sedam.

(4) Bilježe ga Ahmed i El Buhari

(5) Et Tirmizi, Ibn Madždže i Ahmed. On dodaje: "Jeo bi od svoga kurbana."

(6) Vrednije je van grada osim van Meke, jer je bajram namaz u Meki najvredniji.

(7) Mjesto na istočnim vratima Medine.

(8) Bilježe ga: Ebu Davud, Ibn Madždže i El Hakim. U njegovom senedu ima nepoznat prenosilac. Hafiz Ibn Hadžer kaže: "Njegov sened je slab." Ez-Zehebi kaže da je ovo munker-hadis.

(9) Hadis je muttefekun alejhi.

(10) Ovo predanje prenose Ibn Madždže i El Bejheki.

(11) Izašao je s Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, a tada je bio dijete.

(12) Bilježi ga El-Buhari

(13)Bilježe ga: Ahmed, Muslim i Et-Tirmizi

(14)Dolina u Medini

(15)Ibn es-Sekan kaže: "Njegov je sened sahih."

(16) Dužina jednog koplja iznosi tri metra.

(17) Hadis je muttefekun alejhi.

(18) Ovo predanje prenosi El-Bezar

(19) Ovo se prenosi od Omer ai njegovog sina Abdullaha, r.a.

(20) Hanefije donose tri tekbira na prvom rekatu prije učenja, a na drugom rekatu tri tekbira nakon učenja.

(21) Ahmed i Es-Safi smatraju mustehabom pravljenje stanke između dva tekbira, sjecajući se Allaha i govoreći: 'subhanaAllah," "el-hamdulillah," "la ilahe illallah," "Allahu ekber." Ebu Hanifa i Malik kazu da se tekbiri donose uzastopno bez predaha sa zikrom među tekbirima.

(22) Prenose ga Ahmed i autori El-Kutubus-sitte