• «
• 1 of 2
• »

1. Neslaganja u imenima i broju Benjaminovih sinova:
U Prvoj knjizi Ljetopisa (7:6) stoji: “Benjaminovi sinovi: Bela, Beker i Jediael, njih trojica.”
U Prvoj knjizi Ljetopisa (8:1-2): “(1) Benjamin rodi prvenca Belu drugog Ašbela, trećeg Ahraba, (2) četvrtog Nohu i petog Rafu.”

U knjizi Postanak (46:21): “Sinovi Benjaminovi: Bela, Beker, Ašbel, Gera, Naaman, Ehi, Ros, Mupim, Hupim i Ard.”
Prema prvom tekstu Benjamin ima samo tri sina, a prema drugom pet. Tako ova dva teksta isključuju jedan drugoga. Razišli su se u imenima i broju. A slažu se samo u imenu Bela. Dok, prema trećem tekstu on ima deset sinova. Daklerazilaze se u odnsou na prva dva teksta u broju i imenima, a slaže se samo po pitanju dva imena, a sva tri teksta slažu se samo u imenu Bela.
Prva dva teksta su iz iste Knjige i predstavljaju proturiječje u riječima jednog te istog autora, a to je Ezra. Zatim imamo proturiječnosti i međusobnu isključivost između onoga što je napisao Ezra u Prvoj knjizi Ljetopisa i onoga što je napisano u knjizi Postanje. Kršćanski učenjaci su se u ovim proturiječjima spleli i bili konačno prinuđeni priznati grešku i pripisati je Ezri. Rekli su: “Rodoslovni listovi iz kojih je Ezra uzimao podatke nisu bili kompletni te zato nije pravio razliku između sinova i unuka.”

2. Kontroverza u broju izraelskih i judejskih boraca:
U Drugoj knjizi Samuelovoj (24:9): “Joab dade krajlju popis naroda: Izraelaca bijaše osam stotina tisuća ratnika vičnih maču, a Judejaca pet stotina tisuća ljudi.”
U Prvoj knjizi Ljetopisa (21:5): “Joab dade Davidu popis naroda: Izraelaca bijaše milijun i sto tisuća ljudi vičnih maču, a Judejaca četiri stotine i sedamdeset tisuća vičnih maču.”
Prema prvom tekstu broj ratnika u Izraelu je: 800 000, a u Judeji 500 000, a prema drugom tekstu njihov broj u Izraelu je 1 100 000 a u Judeji 470 000.
Između dva navedena teksta postoji ogromna razlika u zbrajanju ratnika. Razlika u broju ratnika Izraela je 300 000, a razlika u broju boraca Jude dostiže 30 000. Adam Clark (1) je u svome komentaru priznao da je veoma teško odrediti koji je tekst ispravan, jer je u historjiskim knjigama bilo jako mnogo korigovanja i izvitoperivanja. Ulaganje truda u to je bezvrijedno pa je najbolje priznati iskrivljavanje jer ovo je činjenica koja se ne može osporiti, a ni prenosioci nisu bli nadahnjivani.

3. Proturiječnost u vijesti Gad Eraja:
U Drugoj knjizi Samuelovoj (24:13): “Gad tako pode Davidu i javi mu ovo: ‘Hoćeš li da dođu sedam gladnih godina na tvoju zemlju, ili da tri mjeseca bježiš pred svojim neprijatelj koji će te goniti…”?
U Prvoj knjizi Ljetopisa (21:11-12):
“(11) Došavši Davidu Gad mu reče: Ovako veli Jahve Biraj sebi (12) ili glad za tri godine, ili da tri mjeseca bježiš pred neprijateljima, i mač tvojih neprijatelja da te stiže…”
I između dva teksta postoji razlika u dužini gladovanja. U prvom tekstu sedam godina, a u drugom tri godine. Njihovih komentatori su priznali da je u prvom tekstu greška. Adam Clark kaze: “Zaista je tekst Prve knjige Ljetopisa, bez sumnje, u pravu i on se slaže s grčkim primjerkom.”

4. Neslaganje po pitanju starosti kralja Ahazija u vrijeme njegovog ustoličenja:
U Drugoj knjizi o Kraljevima (8:26):
“Ahaziji bijahu dvadeset i dvije godine kad se zakraljio, a kraljevao je godinu dana u Jeruzalemu.”
U Drugoj knjizi Ljetopisa (22:2):
“Bile su mu četrdeset i dvije godine kad se zakraljio. Kraljevao je jednu godinu u Jeruzalemu.”
I tako se jedan tekst suprostavlja drugome. Razlika je u dvadeset godina. Drugi tekst je, bez sumnje, pogrešan, jer prema onome što stoji u Drugoj knjizi Ljetopisa (21:20 i 22:1-2) njegov otac Joram je umro u četrdesetoj godini života, a Ahazija ga je naslijedio odmah nakon njegove smrti. Prema tome ako drugi tekst nije pogresan trebalo bi da Ahazija bude stariji od svoga oca dvije godine, što je nemoguće. Da je ovdje pisac pogriješio potvrđuju Adam Clark, Horn, Henry i Scott u svojim komentarima.

5. Neslaganje po pitanju starosti kralja Jojakina u vrijeme njegovog ustoličenja:
U Drugoj knjizi o Kraljevima (24:8-9):
“(8) Jojakinu je bilo osamnast godina kad se zakraljio, i kraljevao je tri mjeseca u Jeruzalemu…(9) On je činio što je zlo u očima Jahvinim.”
U Drugoj knjizi Ljetopisa (36:9):
“Osam je goidna bilo Jojakinu kad se zakraljio, a kraljevao je tri mjeseca i deset dana u Jeruzalemu: činio je što je zlo u Jahvinim očima.”
I između ova dva teksta je razlika u deset godina. Komentatori su objasnili da je greška, posigurno, u drugom tekstu, jer je dužina njegove vlasti samo tri mjeseca, zatim je odveden kao zarobljenik u Babilon i ostao zajedno sa svojim ženama u zatvoru. Suprotno je običaju da osoba od osam godina ima supruge i suprotno je zakonu da se kaže za nekoga poput ovog dječaka: “…činio je ono što je zlo u Jahvinim očima.” Zbog toga učenjak Adam Clark kaže: “Ovaj dio poslanice je iskrivljen.”

Skraćena verzija knjige “Trijumf istine”, str. 36-39

1. Adam Clark: 1675-1729g jedan od najistaknutijih engleskih filozofa, velikih protestantski komentator, ucenik i prijatelj Ishaka Newtona 1851 g je u Lodnonu izdat njegov komentar Starog i Novog zavjeta.