• «
• 1 of 2
• »

Muslim ibn el-Hadždžadž ibn muslim el-Kušejri en-Nejsaburi. Sa ovim imenom operira većina učenjaka koji u svojim djelima spominju njegovu biografiju. (1) Manji broj autora spominju dužu verziju njegovog imena koja glasi: Muslim ibn el-Hadždžadž ibn Muslim ibn Verd ibn Kušaz el-Kušejri en-Nejsaburi.(2) En-Nejsaburi je prozvan po mjestu Nejsaburu, u Horasanu, Perzija, gdje je rođen, a El-Kušejri označava staro arapsko pleme odakle vodi porijeklo.(3)

Nekoliko autora navodi skraćenu verziju imena ovog hadiskog stručnjaka, među kojima El-Kettani, (4) dr. Mustafa es-Sibaí, (5) Muhammed Muhammed Ebu Zehve, (6).

Po kun'ji Ebu-l-Husejn spominju ga svi autori.

Brojni autori se razilaze kada je upitanju preciziranje godine rođenja ovog velikana. Jedni tvrde da je rođen 204 godine tj. U godini kada je imami Šafija umro, (7), drugi smatraju da je to bilo 206 godine (8), a treći se ne opredjeljuju ni za jednu ni za drugu godinu, već navode i jednu i drugu koa vjerovatnu mogućnost. (9)

Imam Muslim pokazao je ljubav spram nauke veoma rano, što se posebno primjećivalo u oblasti hadisa. U rodnom kraju redovno je prisustvovao kružocima hadisa koje su organizirali poznati učenjaci. Do četrnaeste godine slušao je predavanja učenjaka iz svog kraja a onda ga želja za ovom oblašću odvodi na pučinu ogromnog okeana ove znanosti.

Pun nagona za spoznajom putuje širom islamskog svijeta. U potrazi za hadiskom naukom obišao je Hidžaz, Egipat, Šam, Irak i druga područja. (10)

Imam Muslim je najvise vremena proveo sa imami Buharijem od koga je najviše i naučio iz raznih hadiskih disciplina. Izuzetno je cijenio i uvažavao imama Buhariju, koji mu je, otvorio nove horizonte u domenu hadiskih znanosti. (11)

Koliko je imam Muslim respektirao imama Buharija najbolje će ilustrirati njegov postupak kada je, jednom prilikom, zadivljen njegovom učenošću, ustao poljubio imama Buharija u čelo, rekavši mu: Dopusti mi da ti poljubim noge, profesoru svih profesora, predvodniče muhaddisa i liječniče hadisa od svih mahana i nedostataka. (12)

Inače, imam Muslim slusao je hadis od velikog broja šejhova. Samo u svom najpoznatijem djelu bilježi kako spominje Ez-Zehebi, preko 200 učitelja. Spomenućemo neke od njih: Ibrahim b. Halid el-Ješkuri, Ibrahim b. Se'id el-Dževheri, Ahmed b. Se'id er-Ribati, Ahmed b. Abdullah el-Kurdi, Ahmed b. Abde, Ahmed b. Meni', Ishak b. Rahevejh, Se'id b. Mensur, Abdullah ed-Darimi i drugi. (13)

Imam Muslim napisao je veliki broj hadiskih djela. Brojni autori spominju cifru koja prelazi dvadeset djela iz ove oblasti.

-Kitabu-l-musnedi-l-kebiri ala esmai-r-ridžali,

-Kitabu-l-džami'i-l-kebiri ale-l-ebvabi,

-Kitabu-l-ileli,

-Kitabu evhami-l-muhaddisine,

-Kitabu men lejse lehu illa ravin vahidin,

-Kitabu tebekati-t-tabi'ine,

-Kitabu-l-kuna ve-l-esma',

-Kitabu-t-temjiz,

-Kitabu-l-vuhdan,

-Kitabu-l-efrad (14)

Najznačajnije djelo po kojem je imam Muslim postao poznat i koje mu je donijelo ugled i respekt u znanstvenom svijetu je njegovo djelo El-Musnedu-s-Sahih, više poznato kao Sahih. Imam Muslim je klasificira hadise u ovom djelu prema fikhskim pogavljima. Na tom djelu radio je, kako bilježe mnogi autori, punih petnaest godina. (15)

On je iz tri stotine hiljada hadisa koje je poznavao, izabrao deset, a neki vele, dvanaest hiljada. Ako se odbiju hadisi koji se više puta ponavljaju u Sahihu onda taj broj ne prelazi četiri hiljade. (16)

Koliko je značaj ove zbirke najbolje potvrduje broj komentara na nju. Autor Kešfuz-z-ununa navodi petnaest komentara na njegov Sahih, (17) a Muvettik b. Abdullah b. Abdulkadir navodi 48 većih i skraćenih komentara i rezimea ove zbirke.

Najznačajnije je, svakako, komentar imama En-Nevevija, koji se zove El-Minhadz fi šerhi Sahihi Muslim b. el-Hadždžadž, stampan u 18 dijelova i 9 tomova.

Pored navedenog komentara, najpoznatiji i u svijetu najvise čitani komentari su:

Ikmalu-l-ikmal, autor Ebu-l-Feredza Isa b. Mes'uda ez-Zevavi, ima 12 tomova.

Ikmalu-l-mu'lim, bi fevaidi kitabi Muslim, autor Ebu Abdullah Muhammed b. Halefe el-Ubbi el-Maliki, štampan u 7 tomova.

El-Ibtihadž, autor šejh Ahmed b. Muhammed el-Kastalani, polovina ga je štampana u 8 velikih tomova.

Komentar, autora Ali el Kari el-Herevi, štampan u 4 velika toma. (18)

Brojni autori su, zbog, značaja Sahiha pravili njegove skraćene verzije, tako što su izostavljali sened hadisa i hadise koji se tekstualno ponavljaju. Među najpoznatijim skraćenim verzijama su:

Telhisu kitabi Muslimin ve šerhuhu, priredio Ahmed b. Omer el-Kurtubi.

Muhtesaru Muslmin, priredio hafiz Zekijjuddin Abdulazim el-Munziri.

Muhtesaru zevaidi Muslimin ale-l-Buhari, priredio Siradžuddin Omer b. Alija b. el-Mulekin es-Safi'i. (19)

Svi autori slažu se da je imam Muslim umro 261 godine u rodnom Nejsaburu. Razilaze se jedino u tome koliko je imam Muslim u trenutku smrti imao godina, sto opet zavisi od toga koja je godina rodenja prihvaćena od strane tih autora: 204 ili 206. Tako Ibn Hallikan tvrdi da je imam Muslim napunio, u trenutku smrti 55 godina, (20) Ibn Kesir smatra da je imao 57 godina, (21) a hafiz Ez-Zehebi navodi da je tada imao 50 i nekoliko godina. (22)

(1) Vidi: El-Hatib el-Bagdati, Tarihu Bagdad, 13/100; Ibn Hadžer, Tehzibu-t-Tehzib, 4/67; Ez-Zirikli, El-a'lam, 7/22; dr. S es-Salih, Ulumu-l-hadisi ve mustalehuhu, str. 398; dr. Abdurrahman Itr, Me'alimu-s-sunneti-n-nebevijje, str. 206; dr. M. U. el-Hatib, Usulu-l-hadisi, str. 329; dr. O. Nakićević, Uvod u hadiske znanosti, str. 151 i M. Karalić, Imam Muslim ibn el-Hadždžadž, Islamska misao, br. 113-114, maj-juni, 1988, str. 24.

(2) Usporedi: Ez-Zehebi, Sijeru e'alami-n-nubel'a', 12/558 i dr. Nuruddin Itr, El-imam Et-Tirmizi ve-l-muvazenetu bejne Džami'ihi ve bejne-s-sahihajni, str. 35

(3) Abdurrahman Itr, cit.djelo. str. 206

(4) Er-risaletu-l-mustatrefe, str. 11

(5) Es-sunnetu ve mekanetuha fi-t-tešrií –l-islami, str. 448.

(6) El-hadisu ve-l-muhaddisune, str. 356

(7) Vidi: Ez-Zehebi, cit. Djelo, 12/558; El-Makdisi, Šurutu-l-eimmeti-s-sitte, str. 7; Ibn Hadžer, cit. Djelo, 4/67; El-Kasimi, El-fadlu-l-mubin, str. 144; Ez-Zirikli, cit. Djelo, 7/221; El-Huli, Tarihu fununi-l-hadisi-n-nebevi, str. 83 i dr. O. Nakićević, cit. Djelo. Str. 151;

(8) Usporedi: dr. N. Itr. Cit. Djelo, str. 35 takođe i njegovo drugo djelo: Menhedžu-n-nakdi fi ulumi-l-hadisi, str. 253, dr. A. Itr, cit. Djelo, str. 206.

(9) M. U. el-Hatib, cit djelo, str. 329

(10) Ez-Zehebi, cit. Djelo, 12/558; Ez-Zirikli, cit. Djelo 7/221, dr. M. es-Siba'i, cit djelo, str. 448;

(11) Dr. M. es-Siba'i, str. 448

(12) Ibn Kesir, El-Bidaje ve-n-nihaje, 11/36 i dr. A. Itr. Spomenuto djelo, str. 207

(13) Ez-Zehebij: Sijeru e'alami-n-nubel'a', 12/558-561

(14) Ibn Hadžer, 4/67; M. M. ebu Zehve str. 357;

(15) Ez-Zehebi, Tezkiretu-l-huffaz, 1/589 i M. U. el-Hatib, cit. Djelo. Str. 321

(16) Es-Sujuti, Tedribu-r-ravi, str. 104

(17) El-Huli; Tarihu fununi-l-hadisi-n-nebevi, str. 85

(18) El-Huli, str. 85.

(19) El-Huli, str. 85-86

(20) Vefejatu-l-a'jan, 2/91

(21) El-Bidaje ve-n-Nihaje, 11/38

(22) Sijeru a'lami-n-Nubela, 12/580